• Prvi računar na svijetu po imenu Z1 je osmislio i napravio Konrad Zus 1936. godine, a sljedeću verziju, Z2, je završio 1939. godine i to je bio prvi elektro-mehanički kompjuter na svijetu koji je funkcionisao u potpunosti. 
• Prvi kompjuterski miš je napravio Dag Engelbart 1964. godine od drveta.
• Prvi prenosivi računar je bio Ozborn 1. On se zatvarao poput kutije i imao je ručku za držanje. Pušten je u prodaju 1981. godine. Koštao je $1795, a sa njim bi ste dobili software u vrijednosti od $1500.

• Cray Jaguar je najbrži kompjuter na svijetu. Konstruisan je 2009. godine od strane kompanije Cray i nalazi se u Tenesiju, u Sjedinjenim Američkim Državama. pripada To su kustomizovane mašine koje se ne proizvode serijski . Koristi se za proračune i istraživanje naučnih tema kao što su praćenje klimatskih promjena.
 

• Tajvanska kompanija "Asus tehnology" razvila je prve prenosive računare,laptopove, od prirodnog materijala, bambusa.Ova serija računara predstavlja doprinos eri "zelenih tehnologija" u proizvodnji kompjutera. U izradi tih računara koristi se stari bambus, koji na kraju "životnog vijeka" dobije braon boju.

• Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (European Organization for Nuclear Research, CERN) i Tehnološki institut u Kaliforniji postavili su novi rekord u brzini prenosa podataka preko Interneta.
     Za vrijeme tridesetominutnog prenosa podataka iz CERN-ove laboratorije u Ženevi, u Kaliforniju je poslato 1,1 TB podataka brzinom od 5,44 Gb/s. Postignuta brzina je dvostruko veća od prethodnog rekorda i gotovo 20.000 puta veća od uobičajene kućne širokopojasne veze. Pri ovoj brzini, za samo jednu sekundu može se prenijeti kompakt disk sa 60 minuta multimedijskog sadržaja ili za sedam sekundi kompletan film sa DVD diska. Za prenos iste količine podataka širokopojasnom vezom treba oko osam minuta. Predstavnici dvije naučne organizacije su povodom postizanja rekorda izjavili da će prenos podataka brzinom od 10 Gb/s biti uobičajen u bliskoj budućnosti.
     Prethodni rekord, 2,38 Gb/s, postavljen je u februaru ove godine zajedničkim angažovanjem CERN-a, Kalifornijskog tehnološkog instituta, američke Nacionalne laboratorije Los Alamos i Stanfordskog centra sa linearnim akceleratorom (Stanford Linear Accelerator Center, SLAC).

• Međunarodni tim stručnjaka započeo je rad na tzv. mokrim računarima koja će oponašati procese što se odvijaju u neuronima mozga. Uređaji će sadržavati 'ćelije' prekrivene lipidima u kojima će se odvijati hemijske reakcije nalik na one u nervnim ćelijama.    Molekularni računar, na kojem radi tim pod vođstvom Klausa-Petera Zaunera sa Univerziteta Southampton, za sada je samo vrlo jednostavna apstrakcija tih procesa. Kada se uspostavi kontakt među njegovim ćelijama otvara se prolaz kroz koji se hemijske reakcije poznate kao Belousov-Zhabotinsky, odnosno, B-Z prenose iz jedne ćelije u drugu. One ,takođe, mogu ostati zabilježene u samoj unutrašnjosti ćelije i tako omogućiti stvaranje mreže koja je ključ tzv. mokrih procesora. Upravo ove dvije paralelne mogućnosti - prenošenje informacije i njeno zadržavanje, odnosno, bilježenje u ćeliji - temelj su budućih bioloških kompjutera.
     Tehnologija mokrih informacija neće naći svoju primjenu u softverskom biznisu u bliskoj budućnosti, međutim, omogućiće domene aplikacija u kojima savremena računarska tehnologija nema rješenja – za kontrolu molekularnih robota, finu kontrolu hemijskih jedinjenja i stvaranje inteligentnih lijekova koji obrađuju signale ljudskog tijela i djeluju u skladu s lokalnim biohemijskim stanjem ćelija.
     Istraživači vjeruju da će slične tehnologije u budućnosti omogućiti stvaranje računara kapaciteta sličnih ljudskom mozgu.
 

• Ekstremno brz razvoj interneta, kompjutera i video igara dovodi do "moždanog jaza" između generacija. Mozgovi novih naraštaja se ubrzano razvijaju, evoluiraju do sada neviđenom brzinom i samim tim i funkcionišu drugačije.
     Ovaj proces počinje u veoma ranom dobu. Iako se sva ljudska bića rađaju sa istom "elektronikom" mozga, ako se izuzmu manje genetske varijacije na temu, istraživanja pokazuju da naša okolina i iskustva velikim dijelom oblikuju naš mozak i način razmišljanja.
     Jedna od odlika novog načinja funkcionisanja je podjela pažnje na mnogo strana dok niijsmo u potpunosti fokusirani ni na šta. Mana ovakvog načina razmišljanja je to što dovodi do povećanog stresa i razdražljivosti.